since
1886
Prva vinogradarska stanica ustanovljena od strane Habzburgovaca 1886. godine, u Gnojnicama kod Mostara, bili su Carski Vinogradi.
Zlatno doba našeg vinogradarstva započelo je vinskim preporodom koji su na području Hercegovine načinili Habzburzi. Svjesni blaga koje su zatekli u ovom krševitom kraju odmah prionuše na posao.
Prva vinogradarska stanica bješe baš ova, naša, u Gnojnicama kod Mostara – ustanovljena 1886. Njihovi su školovani ljudi nakon brojnih analiza napravili selekciju i odlučili da je nužno apsolutnu prednost dati domaćem autohtonom sortimentu.
Provedene studije su pokazale da su najkvalitetnije sorte u Europi, pa čak i neke orijentalne kvalitetom i pitkošću bile daleko ispod Žilavke i Blatine, pa sve svoje snage usmjeriše u proizvodnju vrhunskih vina s ovog podneblja. Bečki Hofburg startao je s proizvodnjom tih čudesnih napitaka “für eigene Bedürfnisse”, pa je narod vinogradsku stanicu u Gnojnicama odmah prozvao Carskim vinogradima. Žilavka je proglašena čuvenim svjetskim vinom te je tad pobrala sva priznanja na vinskim sajmovima u Beču, Barceloni, Londonu i Parizu.
Bečki arhiv
Prvo sađenje
Prva vinogradarska stanica bješe baš ova, naša, u Gnojnicama kod Mostara – ustanovljena 1886. Njihovi su školovani ljudi nakon brojnih analiza napravili selekciju i odlučili da je nužno apsolutnu prednost dati domaćem autohtonom sortimentu.
Zlatne godine
Zlatne godine u kojima je za Žilavku i Blatinu čuo cijeli svijet bile su 1929. kada su na međunarodnom sajmu vina u Barceloni vina dobila tada najprestižnije priznanje nazvano ``Medaille de platte`` i 1937. kada su se naši vinari iz Pariza vratili kao ponosni vlasnici medalje ``Grand prix``.
Brojne nagrade
Hercegovački vinari dobiše u tim godinama čak 22 zlatne medalje, neke od njih im uručiše lično tadašnji vladari car Franjo Josip, belgijski kralj Leopold, a jednu i engleska kraljica Viktorija...